Ekstremne temperature otežavaju rad srca i mogu uticati na povećanje rizika od srčanog udara, da bi se zaštitili potrebno je da se sklonite sa sunca i unosite dovoljno tečnosti. Vrućine i temperaturni skokovi su izuzetno opasni po srčane bolesnike, naročito za one osobe koje ni ne znaju da su srčani bolesnici.
Usled visokih temperatura dolazi do širenja krvnih sudova i na taj način se tijelo osobadja viša temperature, ali u isto vrijeme dolazi i do pada krvnog pritiska. Pored toga dolazi i do pojačanog znojenja čime pored oslobađanja suvišne temperature gubimo i tečnost i preko potrebne elektrolite. Ukoliko ne vodimo računa o ovim nuspojavama prirodne regulacije tijelesne temperature može doći do niza negativnih posledice, između ostalog i do tromboze, moždanog udara i infarkta srca.
Najugroženije rizične grupe stanovništva su hronični bolesnici, starije osobe, djeca i trudnice koji bi trebali da dodatno povedu računa o štetnom uticaju visokih temperatura na organizam. Takođe i radno stanovništvo koje provodi dosta vremena na otvorenom prostoru poput građevinskih randika i sličnih radnih mjesta treba da povede računa i informiše se o preventivnim i mjerama prve pomoći. Pokušaćemo da vam objasnimo kako to vrućina utiče na vaš organizam i kako da se zaštitite u svakoj od faza.
Toplotna iscrpljenost
Nakon dužeg izlaganja suncu vrlo lako može doći do toplotne iscrpljenosti. Simptomi karakteristični za ovu fazu su bolovi u mišićima, grčevi u želudcu, rukama i nogama, osjećaj slabosti i znojenje. Ukoliko primjetite ove simptome potrebno je da što prije reagujete i ne dozvolite da vam se stanje pogorša. Potrebno je odmah prekinuti svaku fizičku aktivnost, otići u hladan prostor i unositi dovoljno tečnosti.
Toplotni udar
Toplotni udar je druga faza iscrpljenosti vrućinom i daleko je opasnija od prethodne faze, može izazvati daleko ozbiljnije posledice u nekim slučajevima opasne po život. U ovo stanje organizam dolazi usled pada pritiska, dehidracije, promjena na krvnim sudovima i u radu srca a sve kao posledica visokih temperatura. Simptomi karakteristični za ovu fazu su bljedilo i pojačano znojenje, ubraz rad srca, slabost organizma, podrhtavanje mišića, vrtoglavica, glavobolja, povraćanje i nesvjestica. Osobu pogođenu toplotnim udarom treba odvesti da legne u hladan prostor zaštićen od sunca, skinuti joj odjeću, natopiti kožu vodom, osloboditi disajne puteve i obavezno pozvati ljekara.
Pad šećera
Ovo stanje može biti naročito opasno za oboljele od šećerne bolesti, kod kojih se javlja daleko veći rizik od negativnog uticaja visokih temperatura i sunca na nivo šećera u krvi. Osobe oboljele od šećerne bolesti imaju smanjenu mogućnost znojenja, što u ekstremnim uslovima poput visokih temperatura izrazito negativno utiče i na neke druge procese u tijelu, što dovodi do ubrzane dehidratacije i oscilacija u nivou šećera. Karakteristčni simptomi su drhtavica, bljedilo i osjećaj slabosti, ukoliko ste uz sve to imali neredovne obroke savjetuje se da hitno izmjerite nivo šećera u krvi, pojedete nešto i maknete se sa vrućine.
Dehidracija
Vjerovatno vam je već poznat podatak da voda čini 70% čovjekovog tijela, i sama ta činjenica dovoljno govori koliko je vodan neophodna za neometan rad organizma. Usled gubitka veće količine tečnosti javljaju se zdravstveni problemi, a u ljetnim mjesecima usled visokih temperature daleko češće dolazi do slučajeva dehidracije. Poželjno je praviti razliku između blage dehidracije koja se definiše kao gubitak 1-2% ukupne tjelesne tečnosti, umjerene dehidracije odnosno gubitka oko 5% ukupne tjelesne tečnosti i teške dehidracije koja predstavlja gubitak od čak 10% tjelesne tečnosti.
Simptomi dehidratacije su glavobolja, suva koža i usne, povećana tjelesna temperatura, ubrza rad srca i mučnine. Kako bi se spriječila pojava ovog stanja potrebno je unositi što više tečnosti, naročito vode, oko 2,5 litara dnevno a i više ukoliko se bavite nekom fizičkom aktivnošću. Važno je napomenuti da trebate izbjegavati unos pića koja sadrže kofein kao i previše hladnih napitaka jer proizvode kontrafekte.
Pad krvnog pritiska
Pri visokim temperaturama i povećanoj vlažnosti vazduha aktiviraju se odbrambeni mehanizmi organizma i dolazi do širenja krvnih sudova što dovodi do pada krvnog pritiska. Pad krvnog pritiska pogađa i zdrave i bolesne osobe, ali je naročito opasan po osobe sa slabim srce i obolele od hipertenzije koji već uzimaju lijekove za sniženje pritiska te se istima savjetuje da povedu više računa o simptomima pada krvnog pritiska. Karakteristični simptomi su zamagljen vid, teška vrtoglavica, preskakanje srca, konstantan osjećaj žeđi, nesvjestica i plitko i kratko disanje. Savjetuje se da se sklonite sa jakog sunca, unosite redovne obroke sa većom količinom soli i pijete dovoljno tečnosti, po mogućnosti vode.
Sunčanica
Sunčanica je jedan od oblika toplotnog udara a nastaje usled direktnog izlaganja glave i potiljka suncu. Može se javiti u lakšem i težem obliku. Simptomi su joj povišena tjelesna temperatura, crvena koža lica, ubrzan rad srca, kratak i ubrzan dah. U lakšim slučajevima javlja se glavobolja, problemi s vidom, vrtoglavica i pospanost, a u težim proširenje zjenica i gubitak svjesti. Oboljelog je potrebno prebaciti u prosotriju u kojoj je potpuni mrak, priviti mu hladne obloge i dati da pije dosta tečnosti, ukoliko dođe do nesvjesti pozvati hitnu pomoć a oboljelog okrenuti da leži na boku.
Najbolja zaštita od negativnih posledica visokih temperatura je prevencija. Savjetujemo vam da sepreviše ne izlažete suncu, izbjegavajte izlaske u vrijeme kad su visoke temperature od 11:00 do 18:00 časova, odjevajte laganu pamučnu odjeću svijetle boje, glavu zaštite kapama i šeširima i koristite zaštitne kreme za sunčanje. Takođe je potrebno da unosite veće količine tečnosti i u ishrani koristite više voća i povrća, rashladite se povremeno pod tušem a prostorije luftirajte u svježijim periodima.